Advertisement · 728 × 90
#
Hashtag
#Ovanamibia
Advertisement · 728 × 90
Preview
Nandi-Ndaitwah okwa pulaounona va amenwe Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti Namibia na amene ounona vaye komahepeko. Oshinima eshi okwe shi popya mokuwaimina Ovanamibia noshiwana ashishe shaAfrica mokudimbuluka efiku lokanona kaAfrica momafiku 16 Juni, olo la dimbulukiwa koshi yoshipalanyole “Omafaneko nomutengenekwafaneko womaufemba ounona: Eyokomesho okudja momudo 2013”. Okwa ti efiku lokanona kaAfrica oli li edimbulukifo longudu yovalihongi oyo okwa li ya fikama moSoweto, South Africa, momudo 1976, oko ovalihongi va tokola va fikama okukondjifa oinima inai nyika ouyuki ndee tava pula keenghono va pewe oufemba wokumona ehongo li na ongushu nokuhongwa omalaka avo. Okwa ti efiku eli okwa li la tulilwa po owina opo ku fimanekwe omhepo yavo iwa, oyo ya hokwifa ovalihongi novanyasha moshitopolwa va kondjife ouyuki, efikopamwe nefimano. “Nena, Ovanamibia ove na oukumwe nOvafrica vakwetu mokudimbulukwa efiku eli lokanona kaAfrica koshi yoshipalanyole ‘Okuninga omafaneko nomitengenekwafaneko domaufemba ounona: Eyokomesho okudja momudo 2010,” Osho a ti ngaho. Okwa kwashilipaleka kutya epangelo otali longo li kwashilipaleke omahalo alo opashiwana taa tu kumwe nondjodi yenenedu alishe kombinga yeameno neyambulepo lokaana. Pakuwilikwa koshipalanyole shefiku laAfrica lomudo 2025, “epangelo ole shi pondola kombinga yokufaneka nokuyandja oshimaliwa komilandu nokeepolohalama tadi lalakanene okuyambula po onghalonawa yokaana Okanamibia, osho tashi va tula mondjila ya yuka yelunduluko leliko lopanghalafano nonghalamwenyo iwa. Omatumbulo aa, okwa ti, otaa hololwa kosystema youndjolowele nehongo, omo epangelo la yandja ehongo loshali nomayakulo opaundjolowele kounona. “Onda pandula oministili yefikopamwe loukakwashikekookanhu, ekufepo loluhepo nonghalonawa yopanghalafano eshi ya fimaneka eepolohalama deyambulepo lounona lopetameko, tai kwashilipaleke kutya ounona ova mona ehongo longushu unene ngaa koitopolwa yokomikunda, nokutula alushe eenghendaba dokuyandja oshimaliwa nokutula eepolohalama moilonga,” Osho a ti ngaho. Okwa ti nande okwa pondolwa oinima ei, natango opu na shihapu sha pumbwa okuningwa shaashi ounona onghee ngaa tava twikile nokutaalela omashongo ahapu, mwa kwatelwa oimbuluma yopaukakwashikekookanhu, ounona tava longifwa oilonga idjuu nosho yo omanyutu. Okwa pula ovakufimbinga aveshe opo va longe mouwa wounona. Okwa pula yoo vali onghalonawa younona i fimanekwe, pakukwashilipaleka kutya ove na eameno, ehongo nova nghonopekwa opo va kufe ombinga moshiwana, va hange eendjodi davo nova ninge ovakwashiwana ve na oshilonga komongula. The post Nandi-Ndaitwah okwa pulaounona va amenwe appeared first on The Namibian.

#Namibia #Africa #NetumboNandiNdaitwah #Ovanamibia #16June

0 0 0 0
Preview
tamu ka kala oulingilingi moshikondo shomahooli noshimoko – presidente Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti elelo laye itali ke lididimikila nande oulingilingi moshikondo shomahooli noshimoko. Moshipopiwa sha yandjwa koshoongalele oshitiheyali shoikwanghono shaNamibia shopaunyuni Etitatu, Nandi-Ndaitwah okwa ti: “Mondjila omu itamu ka kala nande oulingilingi, omanga oukwashili u na okuwilika Ovanamibia keshe moshinima”. Okwa weda po kutya epangelo liwa oli li la fimana mokutwala komesho oikwanghono yaNamibia nonghee nee, elelo laye ole lipaka mo mokulonga pauyelele, okukalela po oinima nelelo tali landula omilandu. “Omahangano etu otaa twikile nokunghonopekwa opo ku kwashilipalekwe kutya eedjo dopaushitwe daNamibia oda wilikwa pauyuki, nawa mouwa woshiwana shaye. “Elalakano letu okutya Ovanamibia ova kwatelwa mo mokutunga eewino, nokuyambidida eengeshefa domoshilongo, nokunghonopeka omudingonoko omo omaunongo nomahangano taa dulu okuya komesho nawa,” Nandi-Ndaitwah osho a ti ngaho. Omukulunhuwiliki wehangano lokuninga omapekapeko omilandu depangelo laNamibia ledina Institute for Public Policy Research (IPPR) Graham Hoopwood okwa ti presidente okwa pumbwa okweendelela opo a tule moilonga okatendo kokumona ouyelele oko taka wilike omauyelele aeshe omikanda depangelo, eekondalaka nomikandapitikilo, mwa kwatelwa nomaudafana kombinga yoikwamahooli. “Pakuweda po, oshiwana nashi kale tashi dulu okumona omauyelele aeshe koonono ngaashi oiyemo yomahooli, oishoshela oyo ya futwa nosho yo omafaneko opamundingonoko. Ekwatelemo lovanhu vomoshilongo moshinima omu ola fimana, ashike opo kukwashilipalekwe kutya Ovanamibia vahapu otava ono omauwa ndee kashi fi ashike ovadjeko ovo ve shiivike nawa, otwa pumbwa eemhango da yela noda nghonopala dokukonga oipumbiwa, nosho yo okulopota ku li pauyelele,” Hoopwood osho a ti ngaho. Molopota yoIPPR odula ya dja ko, Hopwood okwa ti Namibia ina kwatela mo nande ovalongi voulingilingi moshikondo shomahooli noshimoko kutya nee ovo moNamibia ile ovokondje yoshilongo. Okwa ti pakutala kutya oshikondo eshi osha fimana notashi dulu okweeta oiyemo iwa, osha fimana opo pa tulwe omilandu da amenwa opo kukelelwe oulingilingi oo wa kwata ko oilonga ikwao oyo i na eliko lopaushitwe. Pefimbo loshoongalele osho tuu osho odula ya dja ko, minista mukulu woikwamina noikwanghono Tom Alweendo okwa li a lopota oiningwanima yomahangano omahooli a tula Ovanamibia komesho opo a kufe ombinga moshilongo. Eshi okwa li sha ningwa opo ku liufwe komulandu woministili yoikwamina noikwanghono wokukwatela mo ovanhu vomoshilongo. Omulandu otau pula ovanhu ovo ve na omikanda domahooli noshimoko opo va ninge omafaneko okodula ekwatelemo lovanhu vomoshilongo opo va kwatele mo okapambu kouyelele kekongo loipumbiwa taka yandje ouyelele kombinga yekwatelemo lomahangano omoshilongo mokulanda oipumbiwa nomayakulo. Efatululo lokukwatela mo ovanhu ‘vomoshilongo’ momulandu otali ti ngeno eepelesenda doipambuliko di li 51 mongeshefa nadi kale dOvanamibia. Pefimbo opo, oshikefa shomayambidido opashiwamaliwa shopaunyuni okwa li sha pula ngeno opo Namibia a ninge eenghundafana daye adishe doikwamahooli pokati kepangelo nomahangano omahooli moshiwana. Minista woikwafaabulika, oikwamina noikwanghono Natagwe Ithete okwa ti epangelo otali twikile nokuwilika eliko opo li kwashilipaleke kutya omauwa okwa hanga Ovanamibia aveshe. “Eshi otashi dulu okuningwa okupitila mokunghonopeka elelo, okuyambula po eeveta, nokufimaneka okuweda ongushu koinima. “Eenghono doketango otadi dana nale onghandangala mokuxwepopeka nomokuyandja eenghono dawana,” Ithete osho a ti ngaho. Ashike nee, omivalu oda holola kutya eepelesenda ashike di li koshi yeepelesenda 12 dOvanamibia hadi longifa omundilo woketango. Eshi kwa li ta popi noDesert FM Etitatu, omundjadjunununi woikwanghono Gawie Kanjemba okwa ti onghatu yapresidente yokutula oshikondo shomahooli noshimoko koshi yombelewa yaye okwa li edilaadilo liwa neenghono. “Oshinima yoo sha pumba nai osho olutu la fimana ile omunhu wonhumba e na eenghono a pumbwa okuninga. Ndee pakutala, oku li mondjila okuninga oshinima osho,” Kanjemba osho a ti ngaho. Okwa ti oshinakuwanifa eshi oshe ya nomaupyakadi kombinga yelongo lopauyelele. Omundjadjukununi okwa itavela kutya oshilongo osha yuka kombinga iwa, ashike epangelo nali kwashilipaleke kutya oli na oikondo oyo hai wilike ikwao i li peenhele opo li kwashilipaleke kutya ovo ve na oshinakuwanifa otava dulu okukalela po oinima. “Shaashi itatu teelele a [presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah] a mane ko oshikako shaye. Ngee itatu shi ningi nawa, nena otwa mona oixuna,” Kanjemba osho a ti ngaho. Okwa ti omilandu dokumona omauwa dopaife otadi imbi ovanhu vomoshilongo va kufe ombinga moshikondo omu. The post tamu ka kala oulingilingi moshikondo shomahooli noshimoko – presidente appeared first on The Namibian.

#Namibia #Ovanamibia #NetumboNandiNdaitwah #Leadership #Empowerment

0 0 0 0
Preview
Ovaleli vopamufyuululwakalo noveengeleka itava ya yambidida okuyandja po omidimba koUnam Ovaleli vopamufyuululwakalo noveengeleka ova ti itava yambidida oshinima osho tashi pulwa koshiputundilo shopombada shaNamibia shedina University of Namibia (Unam) opo Ovanamibia va yandje po omidimba davo di ka longifwe kovalihongi voumamiti pefimbo lomapekapeko avo. Oshipwe, osho va ti ngaho. Aveshe ovaleli vopamufyuululwakalo naavo veengeleka ova ti okuyandja po omidimba oku li ominge nomaitavelo onale opamufyuululwakalo kombinga yefyo, omafudiko nosho yo omaitavelo aasho sha teelelwa konima yefyo. Unam okwa ti ovanhu ve li 11 ova udaneka okuyandja po omalutu avo opo a ka longifwe pefimbo lomapekapeko nomahongo opaunamiti. Omunambelewa welelo lopamufyuululwakalo lOvaherero Tjizapouzeu Uahupirapira okwa ti okuyandja po olutu lanakufya otaku lidopo nelundulukilo lanakufya a ninge omukwamhungu. “Ngee ovanhu va fi, ohava ningi ovakwamhungu. Ngee inava fudikwa ndee tava yandjwa po koshiputudilo shopombada shounamiti shaUnam, ondi wete kutya, otashi va imbi va ninge ovakwamhungu ile okuwanifa po oilonga yavo konima yefyo,” Osho a ti ngaho. Okwa li ta popi noThe Namibian Etivali la dja ko. Uahupirapi natango okwa pula kutya omolwashike itaku longifwa omikalo dimwe dopashinanena odo tadi dulu okudeula ovalihongi. “Ounyuni paiife otau longifa oungoba. Omolwashike tava kufa oidanaukifo oyo ya longwa mo opo ovalihongi ve i tete ndee tava ningi omatando avo?” Osho a ti ngaho. Omunashipundi welelo lopamufyuululwakalo lOukwanyama Andrew Naikaku naye okwa ya dja omaliundo afaafana. “Omunhu a fya omunhu a fya nou na okulekela munhu oo nawa ngaashi tashi dulika. Momufyuululwakalo weteu katun a mo oshinima shi li ngaho. Shoo osho itatu yambidida oshinima shi li ngaho,” Naikaku osho a ti ngaho. Omuleli wopamufyuululwakalo welelo laMbunza Hompa Kunda okwa ti, okyandja po omidimba otaku kondjifafana neenghedi nomaitavelo opamufyuululwakalo. “Oshidjuu nai meenghedi detu tu tambule ko oshinima osho, oshipwe,” Kaunda osho a ti ngaho. Okwa weda po kutya ovakwapata ovo va itavela okuyandja omudimba otava ka ifanwa komhangu yopamufyuululwakalo, shaashi eshi osha faafana ashike nedipayo. “Ondjo meenghedi dopamufyuululwakalo. Otashi kumu nai eenghedi dopamufyuululwakalo,” Kaunda osho a ti ngaho. Okwa ti ounona novanhu itava kala vali va tila efyo ile va kale va fimaneka omaitavelo noinima yopamufyuululwakalo kombinga yefyo. EUDEKO LOPAITAVELO Eshi kwa li ta popi noThe Namibian, omunashipundi wehangano loAlliance of Christian Churches in Namibia Dolly Nengushe okwa ti ongeleka oya tambula ko omumbwe yomalutu ovanhu ashike natango otai yambidida omhepo yohole oyo i li moshinima shokuyandja po po omalutu. “Oku shi tala pambiibeli, olutu lomunhu ola pumba shili, shaashi sha popiwa mombiibeli kutya oteembeli yomhepo i yapuki. Ashike nee, eendjovo natango otadi ti kutya omwenyo wetu waalushe inau likolelela mwaasho tashi ningilwa omalutu etu konima yefyo,” Osho a ti ngaho. Nengushe okwa ti okyandja po omalutu ovanhu a ka longifwe paunamiti otashi dulu okutalika ko kutya okuyandja omayakulo ngaashi omahongo ombiibeli taa popi okukala u hole mushiinda shoye nokuvatela vakweni. “Keefamili noohandimwe ovo va hala okuyandja po omalutu, ohandi pula opo mu shi tale nawa, mu ninge omailikano neenghundafana da yeuluka meefamili nomeengeleka. Kashi fi ondjo okuyandja po lutu lomunhu li la longifwe moinima yopaunamiti, shama ashike sha ningwa nefimaneko nosho yo palongelokumwe nofamili noveta,” Osho a ti ngaho. Ashike nee, omupopiliko woIslamic Centre mOvenduka, Imaam Abdulbah Haroon, okwa lombwela oThe Namibian kutya okuyandja po omalutu inaku pitikwa paitavelo lavo shaashi omalutu ohaa tilika konima yefyo. “Inashi pitikwa Omumoslim a yandje po olutu laye li ka longifwe paunamiti konima yefyo shaashi omapekapeko opaunamiti luhapu ohaa kala a kwatela mo okuteta nokuningila omalutu omakonakono. “MuIslam, ngee omunhu a xulifa, olutu ohali amenwa koshi yeeveta daIslam. Inashi pitikwa nande oku li teta ile oku li ningila sha shapo ongee naana pu na etomeno lakola koshi yoveta yaShariah. “Ngee omukainhu okwa xulifa manga e liumbata ndee okaana natango oke na omwenyo, nena otashi dengele kutya oondokotola ova pumbwa okuxupifa omwenyo wokaana oko inaka dalwa. Eshi osha pitikwa shaashi elalakano olo kwaamena omwenyo. Ngee otu shi shi nawa kutya okaana fya nale, nena omulandu u li ngaho inau pitikwa,” Haroon osho a ti ngaho. The post Ovaleli vopamufyuululwakalo noveengeleka itava ya yambidida okuyandja po omidimba koUnam appeared first on The Namibian.

#Namibia #Unam #Ovanamibia #Education #Community

0 0 0 0