Advertisement · 728 × 90
#
Hashtag
#Eeminista
Advertisement · 728 × 90
Preview
Ngee onda popi kutya ohandi ya otavakala va holeke oumbangi – Sankwasa Minista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda James Sankwasa okwa ti ina pumbwa okupopya kutya ote ya a talele po oikandjohoololo yoitopolwahoololo nomalelo eedoolopa. Okwa ti ngee okwa popi kutya ote ya a talele po otashi dulu okweeta eekamusela di holeke oinima oyo i li po ya puka. Sankwasa okwa li ta nyamukula keyandjo loushima lakamusela wokoshikandjoololo shaAminus Peter Kazongominja kombinga yomatalelepo oo taa ningwa kuminista omafiku aa. “Ihatu lopota keeminista. Ohatu lopota kovanhu ovo ve tu hoolola. Eeminista itadi di dulu ashike okuuya koitopolwahoololo yetu inadi tu lombwela ndee tadi kala da hala tu ningi oyoongalele. Omikalo di li ngaho otadi lyatele pedu eenghono detu. Nave lihonge kutya eekamusela dopaikandjohoololo ohatu longo ngahelipi,” Kazongominja osho a ti ngaha pefimbo lomutumba weumbo etivali lopashiwana oshivike sha dja ko. Sankwasa okwa lombwela oThe Namibian mexuliloshivike kutya okwa hoololwa opo a yandje omayakulo koshiwana, oshinima osho yee a hala okuwanifa po. Okwa ti oshinima eshi osho ngaa shi li yoo nokeekamusela doikandjohoololo, odo kwa li da pumbwa okuyandja omaumbo, omalusheno, oundjuwo, omeva neepate. Okwa ti omatalelepo aye otaa lalakanene okukwashilipaleka elongopauyelele nosho yo okumona kutya eekamusela odo da hoololwa otadi yandje ngaa omayakulo moshili. Sankwasa okwa ti yee oha talele po ashike oikandjohoololo oyo ngee ku na oinima ya lopotwa. Minista okwa tameka okuninga omatalelepo aye okutalela moshitopolwahoololo shaZambezi petameko lomwedi ou, mwa kwatelwa noBukalo Village Council, nokwa teelelika a ka talele po oitopolwahoololo ihapu. Sankwasa okwa ti okwa tameka omatalelepo aye moshitopolwahoololo omo a dja opo a kelele omalundilo kutya oku na oluhoko ile ota amene oshitopolwahoololo shaye. Okwa ti ote ke liumbatela ovanhu aveshe sha faafana. INA TILA “Inandi tila ile nda fya ohoni ovanhu va kale ve yele nge. Ngee ovanhu ova kala ve yele ngee medina lokuninga oinima i li mondjila, onde shi pandula. Nande oJesus kakwa li e holike molwokuninga oinima i li mondjila,” Sankwasa osho a ti ngaho. Okwa yandja oshiholelwa omo elelo limwe la yandja oimaliwa yomalweendo komunambelewa keshe odula, ta ti kutya kashi li paveta. Okwa pula yoo elelo kutya oshike la pitika omboola i ningwe koshimaliwa shi fike poN$300 000 ndee inai fikama fiyo opapa. “Oshi ovakwashiwana voshilongo eshi va pumbwa okukala va teelela eshi? Ngee elelo, inali ninga po omboola opo, ola kufa ashike ominino momunino ou wa kula, tali kala la hala okutula po eetenda domeva deelita 10 000 di li nhee, keemiliyona N$2. Oshi li mondjila osho?” Osho a pula ngaho. OUMBADA NEKALELEPO LOINIMA Sankwasa okwa ti kutya ngee eekamusela otadi longo oinima ya yuka, nena kapu na omumbwe yokula da tila, ovo ovo ashike ve na ohokwe yokuhoololwa nava kale ve na oumbada wokunyanwa. Okwa ti eevata ngaa edi da pumbwa oku va amena odo ngaa tadi ungaunga nomaliumbato avo a puka, ta weda po kutya minista oye ngaa omutuli moilonga weevata odo tadi wilike. “Aame handi wilike eekamusela. Ohandi di talele, oyo oilonga yange oyo,” Samkwasa osho a ti ngaho. Sankwasa okwa lombwela oshifokundaneki eshi kutya okwe lipyakidila ta konakona omusholondodo womikanda odo vati di na ouyelele kombinga yoinima ya ningwa ihe li paveta ashike okwa ti ouyelele oo ite u popi pondodo ei. Shimwe shomwaai osha kwatela mo oshibofa omo vati eekamusela da shonopeka ondado yedu fiyo opoN$5 mosquare mita, Sankwasa osho a ti ngaho. “Ohava mono omadu aa ndee tave a ningi po avo, opo nee ve ke a landife po koshiwana nawa,” Osho a ti ngaho. Okwa ti kutya edu olo kwa li li na okukala li na oshimaliwa shi fike poN$1 500 ile poN$3 000 paife otali landifwa koN$600 000. Moshibofa shikwao, omikanda oda holola omonakadona wakamusela vati e na eenhele dedu di li 15, tashi limbililike kutya oshinima eshi osha enda ngahelipi. Eshi, okwa ti, osho tashi linyenge paife, osho sha eta opo a ninge etokolo lokukala ita shiivifa omatalelepo aye komalelelo eedoolopa noikandjohoololo shaashi oku na oumbada kutya oumbangi otau kala u holekwe. Okwa ti eekamusela oda udaneka okweeta omayambulepo eshi da hoololwa, onghee nee nadi wanife po omaudaneko ado ndee inadi lipa ashike eetendela nomadu. OMBEDI INAI PEWA SWAPO Sankwasa okwa ti okudja ngaa momudo 1990, hamungala keshe Omunamibia okwa holola eudonai mepangelo longudu tai lele. Ashike, nande ongaho, okwa ti ovanhu ashike oohandimwe ve li mongudu tava kongo oku liyambapaleka ovo va eta oinima i lunduluke. “Ovahoololi ova handukila Swapo medina loulingilingi. Eengudu domilameno otadi longifa oshinima eshi ongoshilwifo. Ashike ovanhu ashike vamwe ve li mongudu ovo va puka, kashi fi ongudu,” Osho a ti ngaho. Okwa ti ovanapolitika nava kale tava yakula oshiwana nde inava mona ashike eemhito dokuliyambapaleka, kutya nee ove li kongudu i lipipo. Sankwasa ita ka fiya emanya la londa ku likwao fiyo oilonga ashishe ya puka ye ya koluheela novakayuli vonyanga va kalela po oilonga yavo ya kaka komesho yoveta. Kamusela woshikandjohoololo shaMukwe Damian Maghambayi okwa popila Sankwasa sha landula omapopyo aKazongominja. “Okwe ya koMukwe konima nde mu ifana ashike okwa ninga lela nawa kombinga yeenghundafana doinima oyo tai wapalele eembinga adishe,” Osho a ti ngaho. The post Ngee onda popi kutya ohandi ya otavakala va holeke oumbangi – Sankwasa appeared first on The Namibian.

#Namibia #Sankwasa #Politika #Ombangi #Eeminista

0 0 0 0
Preview
Okangudu kaShaningwa komoSwapo inaka ‘hafela’ eeminista dapresidente Hamushangandjai woSwapo Sophia Shaningwa novalanduli vaye vati inava hafela eeminista dOkabinete odo da hoololwa kupresidente Netumbo Nandi-Ndaitwah. Shaningwa nongudu yaye vati okwa li va tala keekandidate dimwe di lele eeministili da yooloka, ngaashi Josef Andreas a ninge minista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda. Odjo ei, oya ti oshinima eshi oshimwe shomwaayo tai eta okuhatwa kumwe pokati kapresidente nomuwiliki wongudu. Nandi-Ndaitwah okwa li a ningila Shaningwa oshivilodalo Etivali loshivike sha dja ko, ashike eedjo oda ti ongudu yovanhu ovo kwa li ve yadi moshoongalele shokuhoolola ovaleli shoSwapo shomudo 2022 otai ulike kutya otai teka po. Oshinima eshi osha etwa kehoololo lovanambelewa vepangelo vakula. Ovaleli ava vavali odula ya dja ko vati okwa li va udafana va ninge omatokolo aveshe mokuhoolola ovaleli nelalakano lokwatela po oukumwe mongudu eshi sha yuka pomahoololo. Konima yomahoololo, nande ongaho, Nandi-Ndaitwah okwa hoolola neenghono opo aha kwatele mo Shaningwa, ponhele okwa ninga ashike omatokolo aye mwene, ovanhu vomeni longudu osho va ti ngaho. Ova ti okangudu kovanhu vaShaningwa inaka hafela omunangeshefa nomuxwaxwameki oshilyo shoSwapo Josef Andreas eshi ina ulikwa a ninge minista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda. Netumbo Nandi-Ndaitwah Oilonga ei okwa li ya pewa James Sankwasa, oo kwa li ina dja mo membiya loSwapo, ashike okwa li a ulikwa kuNandi-Ndaitwah a ye kopaliamente. ‘OVA HALA TWA TOPOKA’ Andreas Etine okwa ti pokati kaNandi-Ndaitwah naShaningwa kapu na nande oupyakadi wa sha. “Onda li omuxwaxwameki akula waNandi-Ndaitwah pefimbo loikonga yomahoololo , ashike kapwa li nande oshikando shimwe nda pula ndi ningwe minista,” Osho a ti ngaho. “Ame omunangeshefa nomunafaalama ndee itandi ta mbula nande oilonga yepangelo oyo itai pitike nge ndi longe osho handi ningi paife. “Ohandi tambula okunginga nande oshilyo shomutumbawiliki waMeatco omo handi mono ashike kashona (ngaashi N$8 000), ashike pitike nge ndi twikile okukala omunangeshefa. “Okudja koGrootfontein nda yuka kOvenduka otaku pula nge oshimaliwa shomulele nomahooli shi fike poN$20 000. Valula. Ohandi hoolola okukala omunangeshefa ponhele yomunapolitika. “Osho tashi li nyenge kashi na sha naame, ashike ohandi ku kwashilipaleke kutya kapu na nande okukondjifafana . . . Ovo tava andjakaneke oipupulu ovovo kwa li itava yambidida ovaleli ovo vavali ndee paife ova hala okutopaula ovanhu. “Ovo tava kwatela nge moinima yoipupulu yavo ohava tila nge. MoSwapo otu na osho hatu ti ‘moukumwe otwa fikama, metopoko otwa teka po’. Paife ova hala tu kale twa topoka,” Osho a ti ngaho. Okangudu kaShaningwa natango vati okwa li ka hala Ndiyakupi Nghituwamata a ulikwe a ninge minista woikwafaabulika neengeshefa. Ashike Nghituwamata okwa li ashike a ulikwa a ninge omukulunhu wiliki woministili younamapya nounaimuna, eeshi,omeva nomatendululo omadu. Otaku tiwa vali okangudu kahamushandjai okwa li ka hala omupedu kulunhu woUniversity of Namibia (Unam) omuprofessoli Ferdinand Gideon a ninge minista wehongo, omaduto oinima ipe, ovanyasha, omaudano, omaunghulungu nomifyuululwakalo. Ponhele yaye, omhito ei okwa li ya pewa Sanet Steenkamp. Oshinima shimwe vali tashi pulwa kwa li vati ominista mukulu womidingonoko nomatalelepo opo a ulikwe a ye mOkabinete a tule ongudu kumwe. Shifeta nosho yo minista mukulu weliko Iipumbu Shiimi okwa li va shunifwa pedu va ninge ovanapaliamente vongaho. Shifeta Etine okwa ti kakwa li nande a pulwa a ninge minista. “Kandi na ouyelele [wokukala nda kwatelwa meenamanana],” Osho a ti ngaho. TA NINGI OINIMA YAYE OYE AUKE Nandi-Ndaitwah vati okwa tameka okuninga omatokolo aye oye auke konima eekandidate daye dihapu odo kwa li a hala inadi pita momakonakono opambelewa. The Namibian okwa li a lopota kutya ehoololo lotete lapresidente lahamushanga wOkabinete okwa li Louise Shixwameni. Omukulunhu wiliki waLetshego Namibia, Ester Kali, naye okwa li a talikila omhito yakula kuNandi-Ndaitwah, ashike ouyelele wokonima yomakonakono inau pitika presidente a ye komesho naye. “Kandi na eshi handi ti ko kwaasho. Tangi unene,” Kali osho a lombwela oThe Namibian ngaho omwedi wa dja ko. Nandi-Ndaitwah okwa li a handukila ovo kwa li a lombwelwa, ngaashi minista woundjolowele nomayakulo opanghalafano Esperance Luvindao, oo kwa li a popilwa kokangudu kaShaningwa. Ashike vati eshi Nandi-Ndaitwah kwa li ta pewa omaushima kombinga yeuliko laLuvindao, okwa li vati a handuka nokwa li nokuli a hala okuningulula euliko laye. Omundjadjukununi woikwapolitika Ndumba Kamwanyah okwa ti eelopota tadi ti opu na okuhaudafana pokati kovaleli voSwapo vakula odi li po ngaa inadi yela nawa, shaashi otadi uya ashike paife. “Ondi wete kutya oshinima eshi otashi ningwa ashike shi xwaxwameke okuhaudafana oko kwa lopotwa, oko pamhito ei kuhe po,” Osho a ti ngaho. Kamwanyah okwa ti omafeekelo aa ngee inaa ungaungwa nao noukeka, otaa dulu okutopola ongudu ndee taa kumu omahoololo oSwapo opaitopolwahoololo nomalelo eedoolopa muNovemba. Omundjadjukununi woikwapolitika Henning Melber okwa ti okwa dopa okudinda oshinima eshi shaashi otashi dulika pu na omatomeno amwe aShaningwa ina holoka koivilo yongudu. “Namibia oku hole okwaamena okwaandjakaneka oinima ihe na oukwashili. Omunhu na kale a kotoka aha ninge omatokolo puhe na oumbangi wa wana. “Onghee ohandi pula omukalo wokuteelela nokutala neenghendabala dokukoleka omatomeno oshinima eshi,” Osho a ti ngaho. The post Okangudu kaShaningwa komoSwapo inaka ‘hafela’ eeminista dapresidente appeared first on The Namibian.

#Hafela #Eeminista #Shaningwa #NandiNdaithwah #Kabinete

0 0 0 0
Preview
Eeminista da gagala: Okudinda kwomupresidente kwa nghundipala okwaeta oupyakadi Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa hoolola okukala ina kwatelwa mo ehangano loNamibia Central intelligence Service (NCIS) ile opolifi manga ina hoolola Okabinete kaye. Okwa li unene e likolele momakonakono a nafangwa, ndee paife okwa taalela omaushima eshi a hoolola ovanapolitika va kilikita. Oshikondo sheameno shaSwapo, osho shi na oshinakuwanifa shokutala ondjokonona yomunhu, osha ti inashi kufa nande ombinga momulandu wokukonakona. Shito, NCIS oha konakona eekandidate deemhito depangelo da fimana ngaashi ovakulunhuwiliki novapedu kulunhuwiliki. Ashike nee nande ongaho, omulandu ou hau longifwa okwa lopotwa kutya kakwa li nande wa longifwa pakuhoolola eeminista dOkabinete. Nandi-Ndaitwah vati okwa hoolola opo aha landule osystema yepangelo yokokonakona oyo kwa li hai longifwa kovanhu ovo a landula. Okudja ngaa peuliko laminista woundjolowele nomayakulo opanghalafano Esperance Luvindao naminsita wounamapya nounaimuna Mac Hengari va ye kOkabinete, omakonakono aye okwa eta omalimbililo. Hamushanga womauyelele wapresidente Alfredo Hengari oshivike eshi okwa li aanya okutya sha koshikumungu eshi, ta ti: “Presidente okwa yandja nale ouyelele kombinga yoshikumungu eshi.” EKWATONGONGA, NOMALIUMBATO APUKA Epulo natango nande ongaho, ole li ngee Nandi-Ndaitwah okwa li ngaa e shi ngee umwe womovanhu va ye ovo a hoolola okwa li ta ningilwa omakonakono ekwatongonga pefimbo leuliko laye. Hengari, minista mupe wounamapya nounaimuna, eeshi, omeva nomatendululo omadu, oku li koshi yomakonakono opolifi paife molwoshibofa shekwatokeenghono sha patululwa odula ya dja ko. Luvindao, minista mupe woundjolowele nomayakulo opanghalafano, okwa kala nokulundilwa kutya ke na omaliumbato awa opailonga, mwa kwatelwa yo oshibofa shopolifi. Ongudu yokuninga omakonakono yapresidente otaku tiwa otai konakona minista opo i mone oukwashili kombinga yomalundilo oo. Omunambelewa umwe okwa ti ngeno ehangano lokuninga omakonakono nokwoongela ouyelele wa fimana laNamibia okwa li la kwatelwa mo momulandu wokukonakona, ngeno Nandi-Ndaitwah ina hoolola eeminista daye odo a hala. Otaku tiwa omusholondodo weeminista dOkabinete wapresidente owa kala nokulunduluka fiyo omominute daxuuninwa, neeminista dimwe oda yandjwa kwaavo ve li popi naye. Eshi omafeekelo kombinga yaLuvindao naHengari a tameka, Nandi-Ndaitwah vati okwa li a handuka nokwa li nokuli a hala okuningulula omauliko aye amwe. Omundjadjukununi Rui Tyitende Etitatu okwa ti kapu na nande oveta tai pula presidente a konakone eeminista ile ovapedu minista. Okwa ti oveta tai wilike okomisi yomayakulo oshiwana ongolutu le lifikamena ngaashi katendo 112 ketotamhngo ka yeleka kutya ovawiliki ve lipipo ve na okuningilwa omakonakono. “Ngaashi ngeno, omulandifi woingangamwifi ile omukolokoshi ota dulu okuulikwa a ninge minista weameno, shaashi oveta inai pula a konakonwe,” Osho a ti ngaho. Hamushanga weameno loSwapo nominista yoilonga noyeendifo Veikko Nekundi petameko loshivike eshi okwa ti oshikondo shongudu sheameno ihashi konakona ovaulikwa vapresidente. “Eshi osha hala kutya oshikondo eshi ohashi konakona ashike ovanhu ovo tava i momusholondo wovanhu vongudu ovo tavi kopaliamente. Okudja opo kapu na vali omakonakonao amwe aavo presidente a hala okuhoolola. “Oshitivali, oshikondo ihashi konakona ovaulikwa ve li vahetatu vapresidente, shoo ihashi kwatelwa mo,” Osho a ti ngaho. Nekundi naye mwene okwa li a dopa oku shi pondola opo a dje mo momusholondodo womutumba wopashiwana koinima eshi kwa li e ya ponomola 70 okudja membiya loSwapo, odula ya dja ko. Nekundi okwa ka dula ashike kuya komutumba wopashiwana konima Nandi-Ndaitwah e mu hoolola momusholondodo wovanhu vaye ve li 10 a pingena po Erastus Haitengela, oo kwa li a dja mo momusholondodo tete. Eedjo oda ti Nandi-Ndaitwah okwa li a weda Nekundi momusholondodo waye konima ouyelele kombinga yaHaitengela kwa li wa yandjwa kuye. Ashike natango omapulo kombinga yomakonakono aye otaa twikile. Komufalandjai Joseph Shikongo oshivike eshi okwa lombwela oThe Namibian “inatu kwatelwa mo” momakonakono eeminista dOkabinete. Hamushangandjai woSwapo Sophia Shaningwa okwa ti omapulo naa ukifwe kombelewa yapresidente. Ovanhu vamwe otava yandje oushima komulandu womakonakono eshi hau lidopo momafininiko opapolitika nowaxwaxwamekwa kuungudu ve li moSwapo. HAMUSHANGANDJAI WOKABINETE Okukonakona kwaNandi-Ndaitwah kwanghundipala natango okwa kwatela mo okukonga hamushanga wOkabinete oko ku li metifa. Oilonga ei okwa li tai longwa kuGeorge Simataa okudja momudo 2015 noya xula momafiku 20 Marsa. Eedjo oda ti Simataa okwa wedelwa ko omwedi umwe. Inashi yela natango kutya olyelye ta i ponhele yaSimataa, ashike opu na omadina amwe a kala nokutumbulwa. Minista womombelewa yapresidente mukulu Christine //­Hoebes otaku tiwa okwa tala omhito ei. The post Eeminista da gagala: Okudinda kwomupresidente kwa nghundipala okwaeta oupyakadi appeared first on The Namibian.

#Namibia #NetumboNandiNdaitwah #Eeminista #NCIS #Politics

0 0 0 0