Advertisement · 728 × 90
#
Hashtag
#Oshiwambo
Advertisement · 728 × 90
Preview
Otaku feekelwa oudu wocholerawa monika koKunene Oministili youndjolowele nomayakulo opanghalafano oya londoda oshiwana kutya otaku feekelwa kwa holoka oudu wocholera kOpuwo koshitopolwahoololo shaKunene. Oshinima eshi oshe ya konima ovaneumbo vahapu vomeumbo limwe kwa li va tambulwa moshipangelo ve na omadidiliko taa limbililike, omukanda oo wa pitifwa Etitano osho wa ti ngaho. Omanga omakonakono opetameko a mona obacteria oyo hai eta ochorela, oidjemo ya wedwa po yokolabolatoli oya pumbiwa opo i koleke oudu ou. Oministili tete okwa li ya lombwelwa ounona vavali vomido nhee va dja meumbo limwe ovo kwa li va tambulwa moshipangelo kOpuwo momafiku 09 Juni. Ounona aveshe okwa li ve na oshimela shi nyanyaleka nokakwa li ve na omeva momalutu. “Mupya munene, okaana kamwe oka xulifa konima yokafimbo kaxupi eshi kwa li ka etwa koshipangelo, omanga okaana kakwao ke li natango monduda ye likalekelwa moshipangelo omo tuu omo notaka kala po xwepo,” Oministili osho ya ti ngaho. Ovakwapata vavali vamwe, umwe oku na omido nanho omanga umwe e na omido 35, navo okwa li vali va lopotwa ve na omadidiliko ocholera Etitano. Navo ova tambulwa yoo monduda ye likalekelwa kodoolopa oko nove li monghalo i li xwepo. Eenghundafana nofamili oda holola kutya kapu na nande omunhu a dile mo moshilongo ile e ya a dja kondje yoshilongo ile umwe kwa li a ya komangudumano onhumba moshiwana. “Eenghendabala doundjolowele wopashiwana oda tameka nale opo kukwashilipalekwe kutya ovanhu ova ve na oudu ou ova monika mo diva, omahongo opashiwana kombinga yokukelela ocholera okwa yandjwa nokuxwaxwameka omukalo wokukonga evatelelo lopaundjolowele diva. Oshiwana otashi indilwa opo shiha ngwangwane, ashike nashi longele kumwe, nashi yambidide nokuliufa komikalo dokuwilika odo da tulwa po di kelele omukifi ou uha tandavele shinene,” Oministili osho ya ti ngaho. Manga omudo ou inau uya, Namibia okwa ninga eedula omulongo ina mona nande oudu wocholera. Ondjokonona ei iwa oya teka nee eshi oministili youndjolowele ya koleka kutya omukainhu (55) okwa li a monika oudu ou momafiku 11 Marsa. Keshe omunhu a mono e na omadidiliko oudu ou ota pulwa opo a talele po oshipangelo shi li popepi naye meendelelo. The post Otaku feekelwa oudu wocholerawa monika koKunene appeared first on The Namibian.

#Namibia #Oshiwambo #Kunene #Oministili #Umweltschutz

0 0 0 0
Preview
Onhumwafo kovadjali vomanguwo Manga nda nangala okangali kombwa nokuulu ka tenhekwa kukakwao kombete yange, onda tokola okunyola onhumwafo ya nhuninwa ovanafikola kwali, ovafindani, hano ovadjali vomanguwo. Itandi yongola nee kutya ovokoshiputudilo shilipi po, aaye, ovoiputudilo ashike aishe muNamibia alishe koonono. Okuhovela ngaho kuUNAM, hatu nhukile kuNUST, Triumphant, IUM na ikwao aishe ei ye shi mana naai yo opo tai tu nyakula. Onenyaku, osho yo efuu linene eshi nda tala komalungula, nda tala omafano omanguwo taa ti pii, oukadona novamati va fewa shili, va longa oilonga i pandulifa, va lilifa nokushambula ovadali novaholike vavo, omake apeshe opo. Mwa kondja nomwa findana, mwa konga nomwa mona, mwa kuna nomwa likola, Omwene na hambelelwe. Ashike hapo mu xuulila opo, ngee mwa mono okamhito, puleni komesho, vati kaku na mwene. Kombinga nee ikwao, mwa dja nee moundjuu mwa uka muukwao, otashi dulika ngaho mokati keni mu na ovanelao, ashike vamwe, olwoodi limwe la hovela, olo hano lokukonga oilonga, hapo mu tekela omukumo opo, Kalunga vati iha dipaelwa ovana, pula komesho nokukondja. Omukulu wonale okwa tile, “pohaulwoye oponguwo nongeenge opa pomboka, oove mwene to hondjo po.” Pohaulwoye hawa hondja po nee eshi wa pita, oupyakadi ou li ashike apa kutya Ino hondja po naana nawa, opo na ngaho okamupambo ke li po noka pumbwa okuhondjwa nawa, oko nee okukonga oilonga. Manga nee to mono oilonga yoye ei we lihongela, iho ningi po nee shimwe osho tashi dulu oku ku monena oyuuyemo opo u dule oku likwafela apa naapenya, okuninga eecopy nokamaliwa kolefa yoku ya komakonakono okukonga oilonga? Vamati, ihamu kendabala eengeshefa dokupeinda, okukulula, oku tula ko oipeleki komaumbo, okushinga eetaxi naikwao ihapu? Omanga oukadona vange tava kendabala nokuninga oifewekifi ngaashi oipanyala, eemeikapa, okukosha na ikwao? Uha kendabala ku findi ye omunanghono ke yelwe. Hauxuuninwa, vaholike nandi mu halele omayambeko kefindano leni. Nandi mu halele elao nefilonghenda mokukonga oilonga kweni, naava mwa mona nale, omake apeshe opo. Hapo mu xuulila opo, ngeenge omwa mono okamhito, elihongo nali twikile, ehongo nali pule komesho. Outya ava kwali ndi na po, vapwa po nee, vati ihadi wanene omutwe umwe voo ouxuku voku lihengela ihava di. Ava outya ashike nde va nhunina keshe ou a djala enguwo, keshe tuu ou te ke li djala, ava ihava djala omanguwo kofikola yavo, nomufindani keshe, likola mo sha ngaho. Ku: Fiina Tuwilika Paavo Ta monika koiimaila:fiinatuwilika@gmail.com The post Onhumwafo kovadjali vomanguwo appeared first on The Namibian.

#Namibia #Oshiwambo #Culture #Education #Community

0 0 0 0
Preview
Hengari ota fininikwaa fiye po oilonga Omundjadjukununi woikwapolitika Rui Tyitende okwa ti minista wounamapaya nounaimuna, eeshi, omeva nomatendululo omadu Mac Hengari na kendabale a fiye po oilonga. Oshinima eshi oshe ya konima opolifi ya koleka kutya ota ningilwa omakonakono kombinga yoibofa i li 11, mwa kwatelwa ekwatokeenghono, ekufemo leteelelo nekwatombambyona. Olopota yopolifi natango oya ti Hengari okwa taalela vali omapopyo okuya ouyuki moshipala, okuningila omunhu omahepeko omatilifo, omatukano, omiheka, okukufila omunhu ondjebo, okuyandja omalodu komunhu ina wanifa eedula nosho yo okuningila omunhu omahepeko opalutu nelalakano loku mu ehameka. “Minista ota ka wanifa po ngahelipi oilonga yaye yopashiwana e li koshi yoinima i li ngaho? Ota kala ngaa ta dulu okuungaunga noikumungu yomilandu manga a taalela omalundilo ekwatokeenghono?” Tyitende osho a pula ngaho Etivali. “Okwa pumbwa okuninga oshinima sha fimana ndee ta fiye po oilonga ndee presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa pumbwa okukwashilipaleka kutya omulandu wopaveta ou hau wilike omauliko ovanambelewa vepangelo mwa kwatelwa eeminista novanapolitika vakula owa la ndulwa monakwiiwa opo ku kelelwe oinima i li ngaha,” Osho a ti ngaho. Tyitende nande ongaho okwa ti, oshitumbula kutya ‘omunhu ke na ondjo fiyo sha monika komhangu’ osha hala kutya omunhu ke na ondjo fiyo omhangu ya mona kutya oku na moinima aishe oyo ta popilwa. “Ina mona natango ondjabi yaye yotete fiyo opapa ndee ota popilwa nale oinima i li ngaho notai ulike kutya opu na sha ngaa.” Okwa pula yoo vali ngee Hengari ota dulu ngaa okukufa ombinga meenghundafana kombinga yoimbuluma yopamilele, mwa kwatelwa nomahepeko opaukakwashikekookanhu, omanga a taalela oibofa i li ngaho. Presidente okwa li a mona omhito youminista tete momudo 1996 ongomukulunhuwiliki woipambele yoomeme mombelewa yapresidente, omo a kala ta longo fiyo omomudo 2000. Momudo 2000 okwa li a yelwa a ninge minista woipambele yoomeme nonghalonawa younona. OPOLIFI OTAI NINGI OMAKONAKONO Oshibofa sha kwatela mo Hengari okwa li sha patululwa kOshakati muNovemba 2024, nokwa li sha tuminwa kOvenduka. Omupopiliko wopolifi wopashiwana omupedu komufala Kauna Shikwambi Etivali okwa lombwela oThe Namibian kutya Hengari oku li lela omufeekelwa moshibofa. “Eeno, okwa talika ko kutya omufeekelwa, shaashi opolifi oye lipyakidila tai ningi omakonakono,” Osho a ti ngaho. Odjo yopolifi oya ti, kapu na nande omunhu a mangwa po, ashike Hengari ota feekelelwa okukwata keenghono nakuningwa oshihakanwa peemhito da yooloka pokati komudo 2019 fiyo Septemba 2024. OKWE LIKANYUNA Ashike nande ongaho, minista okwe likanyuna kutya ina ninga nande oshinima sha sha shapuka. Okwa lombwela oThe Namibian Omaandaxa kutya oukwashili ou na ashike okudja mo. “Ngee aishe ya popiwa nokumanifwa, oshili alushe ohashi holoka,” Osho a ti ngaho. Momukanda oo hahende waye a nyolele kuMichael Amushelelo okwa ti ina dengelwa nande kopolifi fiyo opaife. Hahende Loini Shikale-Ambondo okwa pula opo Amushelelo a yandje ouyelele kombinga yanakuningwa oshihakanwa nokaana kaye manga omafiku 04 Apilili inaa fika opo ku ka ningwe omakonakono kutya olyelye xee yookaana. “Hengari okwa ti haye xee yokaana nokwa ti okwe lilongekida okuninga omakonakono oo kehangano la nyolifwa, li na ondjokonona nola holola kutya ola hala okupopya oshili.” Nande komufalandja inspekta Joseph Shikongo okwa yambidida omakonakono, Etivali kakwa li nande ta dulu okutya sha kutya omakonakono okwa mona shike nokwa ti omapulo naa yukifwe koshikondo shoikundaneki shopolifi. “Onda popya noNBC nena ongula, ashike paife itandi dulu okutya sha kombinga yoshikumungu osho shaashi ohandi ungaunga nefyo mofamili yange. Kwa tafana nomupedu komufala,” Osho a ti ngaho. Meenghundafana dopetameko, okwa ti nakuningwa oshihakanwa (21) okwa tulwa meameno lopolifi manga taku ningwa omakonakono. Okwa ti okwa li a twalwa keumbo laamenwa, shaashi ota holola omadidiliko okulikufa omwenyo. Shikongo oshinima eshi okwe shi popya ta nyamukula omapopyo kutya omukainhu okwa kwatwa po ombambyona kopolifi. “Opolifi oye va yandja [omukainhu, meme waye nokaana] komuxungimwenyo, shaashi nakuningwa oshihakanwa okwa kala nokuholola omadidiliko okulikufa omwenyo mafiku aa,” Osho a ti ngaho oshivike sha dja ko. EFIMBO Omunandjungu moinima ya pamba omaufemba ovanhu Rosa Namises ota pula kombinga yefimbo lomakonakono, ta pula kutya omolwashike oibofa kwa li ya etwa konima yomwedi eshi Hengari a ulikwa a ninge minista. “Oshike twa lambalala omulumenhu paife? Oshe shi ehe holike? Ohatu pula ngaa ouyuki woonakuningwa oihakanwa yekwangonga noimbuluma eshi twa lambalala ovanhu ovo tuu ovo?” Osho a pula ngaho. Namises okwa pula kutya omolwashike omakonakono kwa li inaa ningwa nale konima yeedula nhano eshi oshibofa kwa li sha lopotwa tete, nomolwashike ovanailonga vakwao vepangelo ovo va taalela omapopyo oludi olo inaa konakonwa. “Natu longe pauyuki. Omolwashike sha pula opolifi eedula nhano opo i konakone minista kombinga yoibofa ei?” Osho a pula ngaho. ‘TEELELENI OSHILI’ Presidente wongudu yoSwanu Evilastus Kaaronda okwa ti kapu na omunhu e shi oukwashili, noku wete shi li xwepo opo a wilikwe koukwashili. “Ovanhu kave na ondjo fiyo va monika ondjo komhangu. Onghee nee ondi wete kutya oshinima eshi nashi ningilwe yoo omufimanekwa Hengari,” Osho a ti ngaho. Oshilyo shikulu shopaliamente noshi li hahendendjai mukulu Pendukeni Iivula-Ithana Etivali okwa kunghilila opo ovanhu vaha ninge omatokolo puhe na oukwashili. “Momesho oshiwana ota pangulwa nale, ashike kapu na nande omunhu e shi oukwashili – kakele ashike kuye nanakuningwa oshihakanwa. Onghee nee natu teelele oshili shi uye kombada,” Osho a ti ngaho. Iivula-Ithana okwa itavela kutya oveta yaNamibia otai longo oilonga yayo, ta ti kutya oshiwana nashi pitike opolifi i twikile nomakonakono ayo. Omukulunhuwiliki mukulu wehangano ledina Women Action for Development Veronica de Klerk okwa itavela kutya nande Hengari okwa taalela oibofa yakula, natango ke na ondjo fiyo sha monika komhangu. Presidente wongudu yoUnited People’s Movement Jan van Wyk okwa ti oibofa ei oyakula komunhu wondodo ngaashi yaHengari, ashike okwa kunghilila kutya ovanhu inava endelela unene okumona kutya oku na ondjo ndee nava pitike opolifi i manife omakonakono ayo. The post Hengari ota fininikwaa fiye po oilonga appeared first on The Namibian.

#Namibia #Politiek #Hengari #Tyitende #Oshiwambo

0 0 0 0
Preview
Umwe a holoka vali momhangu shi na sha nokawe kokoNamdia Omutonateli womaliko okwa holoka momhangu yaMagestrata mOvenduka shi na sha noumbudi wokawe sha landula omunyeka wa homata keembelewa dehangano lepangelo mOvenduka ledina Namib Desert Diamonds (Namdia) konima yeemwedi di li nhatu lwaapo. Samuel Shipanga (33) okwa li a holoka momhangu yamagestrata komesho yomhupanguli Olga Muharukua onghela. Oshibofa shaye okwa li sha undulilwa komafiku 17 Juni opo ku ningwe omakonakono a wedwa po. Shipanga nakale manga mondolongo, magstrata osho a yandja elombwelo ngaho. Shipanga ota tamanekelwa oshibofa shoumbudi wokawe. Otaku tiwa vati okwa vaka oupaki vanhe vokawe, ovo vehe shiivike ongushu yavo manga, keembelewa daNamdia konima yomunyeka unyanyalifa momafiku 18 Januali. Omunailonga waNamdia, Francis Eiseb (58), okwa li a dipawa eshi kwa li a yashwa pefimbo lomunyeka ou. Ovalumenhu vavali ovo tava feekelelwa kutya okwa li va kufa ombinga momunyeka omu, Joel Angula naSam Shololo, okwa li va holoka momhangu tava tamanekelwa oshibofa shedipao, omunyeka unyanyaleka, onghendabala yedipao nokuhangika nokawe inaka tetwa muJanuali. Oshibofa shavo okwa li sha undulilwa komafiku 23 Mei. Angula naShololo ove li mondolongo manga. Epangelo otali ti momunyeka ou tau tamanekelwa Angula naShololo ouwe vongushu yeemiliyona N$349 okwa li va vakwa po pefimbo lomunyeka momafiku 18 Januali. Namdia, nande ongaho, momukanda omwedi wa dja ko okwa ti kutya ouwe vongushu yeemiliyona N$314.9 okwa li va vakwa po ndee ouwe ashike vongushu yeemiliyona N$40.6 kwa li va monika. The post Umwe a holoka vali momhangu shi na sha nokawe kokoNamdia appeared first on The Namibian.

#Namibia #Justice #Oshiwambo #NamibianNews #HumanRights

0 0 0 0
Preview
Namibia ota dulu okutwikila opo USAID a xulila – Nandi-Ndaitwah Presidente Netumbo-Nandi Ndaitwah okwa ti kutya Namibia ota dulu okuwilika oshikondo shaye shoundjolowele nosho yo eepolohalama daye dimwe domayambulepo puhe na eyambidido okudja kehangano laAmerica ledina […]

Namibia ota dulu okutwikila opo USAID a xulila – Nandi-Ndaitwah Presidente Netumbo-Nandi Ndaitw...

www.namibian.com.na/namibia-ota-dulu-okutwik...

#Oshiwambo

Event Attributes

0 0 0 0
Preview
Ovanhu ve li vahamano tava tamanekelwa ekengelelo ova pewa obooloha yoN$100 000 keshe umwe Ovafeekelwa vahamano tava tamanekelwa ekengelelo loshimaliwa shi fike peemiliyona N$29 domunangeshefa womoshilongo okwa li va pewa obooloha yoshimaliwa shi fike poN$100 000 momhangu yaMagestrata mOmbaye Etivali. Eemiliyona ashike di li N$4 doshimaliwa osho da monika fiyo onena. Ovanhu vahamano ovo mwa kwatelwa Victoria George (34), Abisai Ndeunyema (34), Cecilia Nakale (53), Elizabeth Shikongo (30), Vitalis Ithete (50) naElizabeth Niilonga (54), okwa li va holoka komhangu shi na sha nobooloha okudja Omaandaxa. Hahende Kadhila Amoomo okwa li a kalela po omufeekelwa wotete, omutine nomutihamano, omanga Joseph Andreas kwa li a kalela po omufeekelwa omutivali nomutitatu naPeter Greyling okwa li a kalela po omufeekelwa omutitano. Omutamaneki wepangelo Maggy Shiyangaya, oo kwa li tete ina hala nande okuyandja epitikilo lobooloha molwounene woshikumungu eshi nomwaalu uhapu ou wa kwatelwa mo, okwa ninguluka molwomaupyakadi a endelela moshikumungu omu noitwa oyo ya yandjwa kovakalelipo vopaveta vovafeekelwa. Obooloha okwa li ya yandjwa neengaba da mana mo. Ovafeekelwa nava kale tave lilopota koitaashi yopolifi i li popepi navo keshe Etine pokati kotundi 07h00 no09h00; ova pulwa opo va yandje omikanda davo domalweendo adishe, mwa kwatelwa eepasipota; nova kelelwa okulidopa momakonakono opolifi ile neembangi depangelo, payukililo ile pahenu. Omhangu natango oya kunghilila kutya ngee ovafeekelwa ova dopa okuliufa komalombwelo aa otashi eta opo va kwatwe po natango ndee obooloha tai kalekwa, ndee oimaliwa tai ningi yepangelo. Epangelo natango ola ti oli na oumbada kombinga yomulumenhu wedina Johannes Lucas oo kwa li a kendabala omafiku aa okudengela nakutula mo oshibofa e mu heke eshi kufe mo. Omhangu oya popya kutya inaku ningwa nande ekwatafano lopayukililo ile pahenu nanakutula mo oshibofa ile neembangi, nande onovapokati. Omhangu okwa li ya undulilwa komafiku 15 Septemba opo ku ningwe omakonakono a wedwa po. The post Ovanhu ve li vahamano tava tamanekelwa ekengelelo ova pewa obooloha yoN$100 000 keshe umwe appeared first on The Namibian.

#Namibia #Oshiwambo #Justice #Community #SupportLocal

0 0 0 0
Preview
Evale leumbo lOshiwambo • Kosmas N. Nghisheenapo Ihatu te eengano inatu tumbula omakishi. Oshikando sha dja ko okwa li twa popya kombinga youmbuwanhu weumbo lOshiwambo omo kwali nda fatulula nawa nokueta pouyelele oifimaninima hai hangika koumbuwanhu weumbo ngaashi oshitemounda. Kakele koshitemounda oumbuwanhu owa kwatela mo yo oluvanda loimuna noshiunda, epata, omafiya, onduda yoshakalwa osho yo elimba. Apa ohandi ka popya kombinga yoifimaninima oyo hai hangika meumbo kombinga yokevale. Kevale leumbo oku na onduda yomudimbi tai hangika pokati konhaula ei ya tenda eumbo pokati nokalupale kokeenduda. Onduda ei oya lukwa shaashi omo hamu temwa pefimbo lodula tai loko shaashi olupale oli li unene meyalandjadja ovaneumbo itava dulu okutema po. Onghee onduda ei oyo ya pingena po olupale ngeenge omidimbi de ya unene okutameka momwedi Taula. Ovaneumbo omo ne hava kala monduda yomudimbi omo oinakuwanifwa aishe hai ningilwa polupale ohai ningilwa monduda yomudimbi. Kutya ne omahokololo oonehova nekishi, eengano noinovele otai ndungikilwa monduda yomudimbi. Poushilo yonduda yomudimbi ope na okalupale kamwene weumbo oko haku ti okamutyakemo. Mwene weumbo oha kala mokalupale kaye omo efimbo lomutenya ngeenge e wete kutya efiku olo okwa pumbwa omhepo hano ina hala okumonika. Ngeenge ne omunhu okwa popifa konhu, eshi omukulukadi te ke mu yakula ohe mu fiye polupale ye ta i kumadala. Ngeenge okwa hange e li kokalupale kaye oko, oha lombwele omukadi kutya “to ti kandi mo.” Sha hala kutya ngeenge oku li mokalupale omo ina hala okumonika sho osho ka lukilwa okalupale kaMutyakemo. Kakele kaMutyakemo, mevale lo vene ne londuda yomudimbi otamu yangika onduda yeexupa omo haku ti omomushikilo. Monduda yeexupa ohamu kala eexupa nomaolo mo omo hamu shikilwa kovamati ngeenge va kanda eenghwandabi. Nongeenge tava ka waneka, omo ngaho hava pitula oikwatelwa yavo monduda omo. Monale kutya omunyeumbo ke na eengobe oku na ashike okukala e na onduda ei shaashi oha dulu okupewa oimuna a mune onghee onduda yeexupa oi li meumbo keshe. Ngeenge ne wa ende wa fa wa finda konduda yamwene weumbo oto hange ko elimba lokeenduda. Elimba lokeenduda olomushamane omo hamu tuvikilwa oifimaninima ya mwene weumbo ngaashi oikefa yoikutu, omambuluwaka eedokumente da fimana osho yo oinima ei ya nyika oshiponga ngaashi oifufuta. Ngaashi ngaho omukulukadi e na elimba laye omo ha tuvikile oiyuma noimbale, nomushamane oku na elimba laye. Hano elimba lokeenduda olokutuvikila. Nokudja melimba lokeenduda oku na nee onduda yamwene weumbo i li mokolonela yeumbo omo ye ha nangala. Mokolonela pondje yeumbo opo ne tapa hangika onhu yakula. Onhu ei ohai dikwa noiti ivali yomwoolo. Onhu ei oya fimana unene pashiwambo shaashi omo hamu piti ovanhu ngeenge tava hombola. Omo yo hamu pitwa kovaneumbo ngeenge tava ka pitifa ombuto omudo oo. Onhu ei ihai pitwa komunhu wokomaumbo nande nande oyoonhu yoshiwambo. Hano oyo oinima hai hangika mevale ile moukwanyama weumbo lOshiwambo. Moshikando tashi landula ohatu ka tala koutokelo weumbo lOshiwambo. Eshi nashi henene mangha. – Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo oku li omuhongifikola poMwadinomho Combined School mOshitukulwahoololo shaHangwena. Oha hongo omalaka Oshikwanyama nOshiingilisa. Ota monika koemaila christiancosmos94105@gmail.com The post Evale leumbo lOshiwambo appeared first on The Namibian.

#Oshiwambo #Namibia #TraditionalMusic #CulturalHeritage #NamibianPoetry

1 0 0 0
Preview
Eepresidente di dulifepomulongo oda teelelwa di uye kefudiko laNujoma OVANENENHU ve dulife pomulongo okudja koilongo i dulife pomulongo ova teelelika ve uye kefudiko lomukokoli presidente Sam Nujoma mOvenduka mOlomakaya. Eshi okwa li sha kolekwa kuminista […]

Eepresidente di dulifepomulongo oda teelelwa di uye kefudiko laNujoma OVANENENHU ve dulife pomulo...

www.namibian.com.na/eepresidente-di-dulifepo...

#Oshiwambo

Event Attributes

0 0 0 0